Halilkovic Adnan


-	-		-	-
-	-	-	-	-
-	-	-	-	-
-	-	-	-	-

Slika Brcanske skupstine

Brcanska skupstina 2

Drzavna granicna sluzba - Brcko -

Brcanski most

Centar

Centar 2

Od prekomjernog broja posjeta counter je u kvaru

HISTORIJA GRADA BRCKO

“S obzirom da je rijeka Sava uvijek predstavljala va�an izvor hrane, a podruèje uz rijeku bilo plodno, Posavina je bila naseljena još u kameno doba.

Poèetkom I vijeka n.e., Bosansku Posavinu osvajaju Rimljani. Nakon raspada Zapadnog rimskog carstva, ovi krajevi su kratko vrijeme pripadali dr�avama Istoènih Gota, a zatim Avara. Tokom IX, X i XI vijeka Bosansku Posavinu su osvajali i zaposjedali Bugari, Vizantinci, Srbi i Maðari. Godine 1512. turska vojska osvaja podruèje Bosanske Posavine. Brèko se prvi put u istoriji pominje u turskim dokumentima iz 1548. godine. U to vrijeme Brèko je bilo selo.

Pod turskom vladavinom Brèko je bilo granièno mjesto prema Austriji. Godine 1718. Austrijanci su okupirali sjeverne dijelove Bosanske Posavine i Brèko je potpuno uništeno, osim nekoliko granièarskih objekata. Tokom XIX i XX vijeka Brèko se naglo razvija i napreduje na ekonomskom i kulturnom planu. Grad je postao va�an trgovaèki i industrijski centar, a naroèito nakon osnivanja “Dunavskog parobrodskog društva”. Brodovi ovog društva su saobraæali izmeðu Brèkog i drugih podruèja, prevozeæi suhe šljive i �itarice. Krajem XIX vijeka Brèko je izvozilo 25,000 – 30,000 tona suhih šljiva u Austriju, Njemaèku, Englesku, pa èak i u Ameriku. Preko Brèkog se u Bosnu uvozila so iz Austrije i Rumunije.

Nagli ekonomski razvitak grada podstakao je austrijsku vladu da premjesti svoj konzulat iz Tuzle u Brèko. U to vrijeme, okrug Brèko je pokrivao teritoriju od oko 920 km2. Druga polovina XIX vijeka je period najveæeg razvoja Brèkog. U gradu je 1869. uveden telegraf, 1870. otvorena je Pošta, 1886. sagraðena je bolnica, 1892. Gradska Biblioteka, a 1883. otvorena je Trgovaèka akademija. �eljeznièki most na rijeci Savi dug 755 m sa 27 stubova otvoren je za saobraæaj 1894. godine. Od tada je Brèko �eljeznicom povezano sa Vinkovcima (Hrvatska). U isto vrijeme izgraðen je Hotel “Posavina” i druge institucije kao što su škole, obdanište, pošta, bolnica i banke. Brèko je dobilo struju 1900. godine. Brèko je poèetkom XX vijeka imalo 5 hotela, 6 banaka, nekoliko etiva�a za suhu šljivu, industriju špirita, 2 pilane, 2 ciglane itd. Kao industrijski centar Brèko se razvilo u XX vijeku.

Do Drugog svjetskog rata, industriju je predstavljalo samo nekoliko industrijskih kapaciteta: fabrika destilovanog alkohola, dvije fabrike cigle, parni mlin, dvije pilane, fabrika obuæe “Bata”. Brèko je postalo, takoðe, i jedna od najrazvijenijih opština u bivšoj Jugoslaviji. Poslije Drugog svjetskog rata prioritet je bio unaprijediti saobraæajne veze Brèkog sa drugim industrijskim podruèjima u Bosni i Hercegovini. U ovo vrijeme izgraðena je i veoma va�na pruga Brèko-Banoviæi (1946. godine). Proizvodnja u Brèkom nije bila modernizovana i imala je izra�ene elemente zanatske proizvodnje. Obim industrijske proizvodnje, sve do 1952. godine nije imao jaèi uticaj na ekonomiju uopšte. Rekonstrukcija tekstilne industrije, izgradnja novog mlina, silosa, pogona i fabrika za proizvodnju jestivog ulja, stoène hrane, prehrambenih proizvoda i mesa uraðeni su od 1950. do 1960. godine, kada se u Brèkom formiraju Prehrambeni kombinat Brèko i Tekstilni kombinat “Interplet” Brèko.”

HADZI MEHMED EF. OSMIC - BRODJO

Brodjo. To je isto ili mozda slicno, kada bi izgovorili ime- Nasrudin Hodza. To je slicno ali isto sigurno nije.

Slicno je da obojicu prati popularnost kod ljudi i da obojica slove kao narodni sereti i mudraci. Skoro da je isto ali ipak se ova dva narodna tribuna razlikuju. Mehmed ef., zvani Brodjo, nije postigao slavu jednog Nasrudin Hodze po svijetu ali je sigurno u nasim krajevima jako poznat i popularan. Helem, Hadzi Mehmed ef. Osmic rodjen je 1896. godine u Brodu kod Brckog od oca Omera i majke Fatime.

Jos u najmladjim danima otac otkriva sklonost svoga sina za imamskim pozivom i upisuje ga u "Cacak" medresu u Brckom, gdje uci pred uvazenim muderisima toga vremena. Poslije zavrsene medrese radi jedno vrijeme kao muallim u Brckom, a kasnije sluzbuje u dzematima: Akmacici, Trnava, Klokotnica, Stanic Rijeka, Ratkovici i Cande - odakle odlazi u zasluzenu mirovinu. U svakom dzematu gdje je sluzbovao kao imam, h. Mehmed ef. angazovano radi i daje veliki doprinos razvoju vjerskog zivota i postize zapazene rezultate.

Njegova otvorenost, toplina i nadasve human odnos prema ljudima, odlike su koje su ga krasile, a ljudi sa kojima se susretao i radio izuzetno su ga cijenili. Ovo sto sam naveo iz biografije nasega Mehmed ef., su normalne osobine jednog narodnog, bosanskog imama. Medjutim Mehmed ef.-Brodjo je imao nesto drugo sto ga je razlikovalo puno vise od drugih imama i hodza. U vrijeme kada je radio i djelovao kao hodza, Tito je bio haman "bozanstvo", neuzubillahi, kod vecine nasega svijeta. Za Titu su neki govorili da je nakav evlija i cak da po svom ponasanju nadmasuje neke muslimane - vjernike. Medjutim, Tito je pedesetih godina zabranio vjeronauku, mnoge mejtefe i vakufe oduzeo, a imame zatvarao. Karakteristicno za nasega Mehmed ef. je bilo to sto je znao procijeniti vrijeme i prilike pa je znao puno toga sto obicni svijet nije nikada skontao. Vrseci imamsku duznost prozivljava sve strahote drugog svjetskog rata. U tim burnim danima sprema sina Zekerijaha u narodnooslobodilacku borbu - sprema ga u partizane. Mladi Zekerijah bio je borac 12. slavonske brigade. Prilikom oslobodjenja rodnog grada Brckog zarobljen je i strijeljan. Drugi sin Abdurrezak isto je ucesnik NOB-e.

Prezivio je rat da bi nedugo poslije oslobodjenja umro. Svu djecu je Mehmed ef. skolovao, a rah. Abdurrezak bio je ucenik Behrambegove medrese u Tuzli. Svoju roditeljsku duznost casno je obavio. Za zivota tri puta je isao na hadz. Kad god je bio u prilici svojim prilozima davao je za potrebe medrese i ITF-a. Ulagao je svoja sredstva za popravku puteva, dovod vode, javnih cesmi i drugih hajrata kad god bi se prilika ukazala. Ono sto je mene posebno dojmilo kod starijeg kolege jeste njegova vedrina i spremnost da uvijek savjetuje i nadje duhovita rjesenja za one koji su to od njega trazili. Sa druge strane nije se bojao medijske torture nekadasnjeg rezima i potcjenjivanja i ismijavanja vjerskih sluzbenika. Dobro znam da u ono vrijeme se ahmedija (kapa imamska) nije mogla nositi osim za vrijeme vjerske sluzbe. Nas Mehmed ef., je ahmediju nosio u svakodnevnom zivotu. Nju je nosio setajuci se carsijom, po selu, u autobusu, isao je sa ahmedijom i u opcinu, sud .. I ne samo da je ahmedija bila njegova karakteristika, vec i gusta, dugacka, bijela, lijepo njegovana brada. Sve mu je to veoma lijepo pristajalo i uklapalo se u predodzbu o ponosnom i stasitom imamu - hodzi. Puno je anegdota o "Brodji", kao sto je i ova:

- Pricaju da je pedestih godina bilo nemoguce kretanje iz grada na selo i obratno, zbog nedostatka prevoznih sredstava. Vjerski sluzbenici su po potrebi svoje sluzbe bili prinudjeni ici u razna mjesta. Tako je i rahmetli Brodjo poslom iz Celica morao u Lopare, tadasnje srediste opcine. Kada je obavio posao, stao je pored puta sa jos nekim ljudima cekati kakvo vozilo da naidje (to je bio obicno kakav kamion), i da se prebaci nazad. Vrijeme se je oteglo cekajuci, a cekalo se i po pola dana. Tako je pored mnogih sofera koji nisu stali, zaustavio se jedan kamion. Sofer, obicno goropadan i nekulturan videci brojne "putnike" kako cekaju da "uskoce" u prikolicu, svima je dozvolio a videci hodzu u ahmediji je rekao: - Vi ulazite a ti neces!- - Kako necu, moram se prebaciti u Celic! - Rekao sam ne; i kvita, uzviknuo je sofer! Ostali su ponizno zamolili sofera da ga primi, obecavajuci ovo i ono... Sofer je u jednom trenutku popustio i dreknuo, penji se! Penjuci se Mehmed ef. je dodao poluglasno: - Samo da me nisi primio, ja bih znao sta bih ucinio! Sofer koji je jedva dozvolio da se hodza ukrca na kamion, dreknu i dohvati zeljeznu sipku - kurblu i rece: - Sta bi to ti ucinio 'odza ! - Ma morao bih pjeske druze, odgovori Mehmed ef.

Ili ova:

Mehmed ef. Osmic posao iz Vrazica u Brcko za vrijeme Drugog svjetskog rata na pijacu, na zapreznim kolima u kojima je bilo i muskinja i zenskinja. Negdje u putu zaustave ih cetnici, istjeraju sve iz kola, pootimaju sto su htjeli, a hodzu potjeraju u jarak. "Ruke u vis, 'odza!" naredise, Hodza digne ruke, a cetnik zapovijedi: "Zini"! Hodza ne otvara usta. "Zini" da pucam!" prodera se cetnik. "Kakva je to oklepcina, koja nije u stanju sama sebi ni rupu napraviti, nego da joj ja rupu pravim", kaza hodza. Cetnik je spustio pistolj i rekao: "Hajde, djavo te odnio!"

Ima mnogo anegdota o rahmetli Brodji, za kraj bih jos dodao, da su djevojke u Vrazicima i okolici praveci Ceteniju (slatko koje se pravi za vrijeme najvece zimske hladnoce, na sijelima), zbog guste Brodjine brade, upravo cinile nijet da Cetenija bude tanka i duga, bas kao i dlake u hodzinoj bradi.

Mehmed ef. Brodjo je umro u utorak, 24. septembra 1985. godine, - uoci Jevmu-Asura 1406. godine u Brodu kod Brckog, u 89. godini zivota. Iza sebe je ostavio svoje najdraze, hanumu Nailu, sinove Mevludina i Muhammeda, kcerke Zurijetu, Zinetu, Fatimu i Fahiru. Malo je danas takvih vedrih velikana bosnjackog duha, kulture i ponosa u nasoj Bosni ponosnoj. Neka ovaj moj kratki osvrt na postovanog kolegu i legendu brcanskog kraja bude nekakav doprinos da se ovakve velicine bosnjacke ne zaborave.

Vesselam!

Prorocansvo Brcaka Sevalije

BRCKO DISTRIKT

Kao što sam naveo u nekim poglavljima ovoga kazivanja, Brcko distrikt zaista ima planetarni znacaj.
Brcko distrikt je davno predviden i odreden za mjesto u kome ce se dešavati stvari koje imaju planetarnu va�nost i to:
___ Donositi ce se zakoni koji ce biti primjenjivani i praktikovani u citavoj ljudskoj zajednici i koji ce dugo va�iti.
___ Biti ce formirana i stacionirana komisija koja ce raditi na vracanju otete i opljackane imovine u citavom svijetu.
___ Formirati ce se i stacinirati monetarna komisija koja ce izraditi oblik, formu i naziv jedinstvene novcane jedinice
koja ce vrijediti u citavom svijetu.Kao što se pokušava izraditi jedinstvena moneta za citavu Evropu, to ce ustvari
biti uradeno za citav svijet i to baš u Brcko distriktu.
___Osim zakona, donositi ce se mnoge odluke i uredbe koje ce biti znacajne za sve narode u citavoj ljudskoj zajednici.
Tako ce biti donešena odluka koja dva jezika i dva pisma ce biti izucavani kao slu�beni jezici i slu�bena pisma u
citavoj ljudskoj zajednici.
___Jedna od komisija biti ce ta, koja ce raditi, na potpunom razoru�anju i nestanku svih armija u svijetu.
___U Brcko distriktu poceti ce procesi na ujedinjenju: materijalno bogatog zapada i sjevera, ali duhovno siromašnog
dijela svijeta i materijalno siromašnog istoka i juga, ali duhovno bogatog dijela svijeta. Krace receno ujedinjenje
islamskog i kršcanskog svijeta.Tom ujedinjenju ce se prikloniti kasnije i Jevreji a onda i svi drugi narodi.
___Kroz Brcko distrikt prolaziti ce nulta linija geografske du�ine, na osnovu koje ce se ravnati sve dnevne vremenske
zone, tako da ce se poklopiti ta linija sa srednjom Evropom, a to vrijeme ce se zvati srednje evropsko vrijeme.
Ta nulta linija geografske du�ine, koja ce prolaziti kroz Brcko distrikt, ujedno je linija na kojoj se spaja jedan istok i
jedan zapad.Na toj liniji izgraditi ce se veliki tr�išni centar, slican onome koji je izgraden u Londonu na Grinicu, kroz
koji sada prolazi ta nulta linija geografske du�ine.
___Donošenjem i primjenom mnogih zakona i odredbi koje ce imati planetarni znacaj, doci ce do novog i pravednog
medunarodnog poretka.
Ovo su samo neke od stvari koje ce se dešavati u Brcko distriktu, a njih ima još mnogo, o tome ce biti rijeci kasnije,
to jest u nekim drugim kazivanjima.

Vazniji brojevi tel u Brcko distriktu:

Vlada Br?ko Distrikta .................049 216 011

Policija (92) ............................. 049 216 855

Sud...................................... 049 216 499

Dom zdravlja............................ 049 216 421

Bolnica.................................... 049 216 422

Elektrodistribucija...................... 049 216 119

Elektrodistribucija - kvarovi ......... 049 217 130

Vodovod ....................................049 216 713

Vatrogasci (93)...........................049 215 149

Dom Kulture ..............................049 216 511

Biblioteka ...............................049 212 709 049 211 738

Informacije PTT .........................049 988

webmaster:

Adn@n H.

Telefonski imenik i adrese svih vaznijih institucija u Brcko